TradFest, dan prvi: „Dužnost nam je štititi najranjivije, buduće će nam generacije zahvaljivati“

Pred više od tri stotine sudionika u zagrebačkom hotelu Dubrovnik otvoren je najveći domaći festival tradicije i konzervativnih ideja „TradFest 2017.“. Svojevrsni uvodničar u ovu veličanstvenu večer i cijeli festival bio je mons. Valter Župan, biskup krčki u miru. Nakon molitve, otac biskup održao je govor o važnosti kulture života.

Život nije nešto apstraktno, niti postoji kao takav, u apstraktnosti. Postoji samo živi čovjek. Na živom čovjeku se temelje i razvijaju sva druga neotuđiva prava ljudskog bića. Ne može imati čvrste temelje ono društvo koje s jedne strane hoće garantirati dostojanstvo osobe, pravdu, mir, a s druge strane tolerira najrazličitije načine nepoštovanja i povrede ljudskog života. Samo poštivanje života, a to znači kompletnog čovjeka, može jamčiti dragocjena dobra, kao što su demokracija i mir, rekao je u svom govoru mons. Župan.

Istaknuo je kako ima nade za život i čovječanstvo zato što se sve veći broj mladih zalaže za život od začeća te pozvao okupljene na „veliku molitvu za život“.

Svjesni smo da postoji ogroman nesrazmjer između brojnih i moćnih sredstava kojima raspolažu snage koje djeluju na strani „kulture smrti“ i onih s kojima raspolažu promicatelji kulture života. Ipak, a to je presudno, promicatelji kulture života smiju računati na pomoć od Boga, kojemu ništa nije nemoguće. Zato ponavljam poziv Ivana Pavla Drugog: hitna je velika molitva za život. Sam Isus je svojim primjerom pokazao da su molitva i post najsnažnije oružje protiv sila zla i poučio je svoje da se neke sile zla mogu nadvladati samo tim oružjem.

Okupljene je u ime Zaklade Vigilare, organizatora TradFesta, pozdravio predsjednik Vice John Batarelo koji je u svom govoru apostrofirao važnost tradicije koja je glavni lajt-motiv festivala.

To pozitivno nasljeđe, sve ono dobro što je ostalo od generacija prije nas, ta provjerena iskustva iz prošlosti od iznimne su važnosti za nas danas. Za nas kao osobe, društvo i državu. Ta nam iskustva jamče da ne moramo kretati ispočetka, lutati u potrazi za dobrim rješenjima, gubiti vrijeme na mnoge pokušaje i pogreške. Imamo blagoslov što su nam naši preci ostavili u nasljeđe toliko toga dobroga da mi trebamo samo nadograđivati, sigurni da imamo dobre temelje. Podrivanje tih temelja nekim starim ili novim ideologijama i društvenim eksperimentima bilo bi potpuno pogrešno i dovelo bi do urušavanja svega što nam je drago.

Batarelo se osvrnuo i na izazove s kojima se suočavaju vjernici i katolički aktivisti u Hrvatskoj danas.

Religioznost, a posebno katoličku vjeru i rimsku Crkvu, etiketira se kao nešto nazadno, primitivno i oprečno općem napretku. S druge strane nameću se dogme nove civilne religije temeljene na relativizmu koja je poznata kao «politička korektnost» u tzv. finom «tolerantnom građanskom društvu». Te novokomponirane dogme propisuju kako se se mora razmišljati, što se smije izreći i kako se treba ponašati. Ako se neku od njih prekrši, to tobože fino i pristojno građansko društvo postaje itekako netolerantno i agresivno.Tko su glavni akteri u novoj religiji? Dominantno akademija, posebno znanstvenici iz područja društveno -humanističkih znanosti koji postavljaju nove norme, dogme i kontrole; kulturnjaci i drugi članovi tzv. društvene elite koji to svesrdno brane i promoviraju; masovni mediji koji to oblikuju i šire te po potrebi postaju i inkvizitori; i nažalost velika većina političara koji nemaju izgrađena stajališta.

Govor je završio pozivom Vladi i Saboru da ne ratificiraju Istanbulsku konvenciju te „ne dozvole da se Hrvatskoj izvana nameću lažne vrednote kojima bismo mi trebali prilagoditi svoje društvo“.

Dvoje istaknutih hrvatskih političara i osvjedočenih zagovaratelja kršćanskih vrijednosti – saborski zastupnik Davor Ivo Stier i eurozastupnica Marijana Petir – govorili su o borbi za te vrijednosti u političkoj areni.

Kao kršćani u politici i u javnom prostoru (pogotovo oni koji se želimo definirati i kao kršćanski demokrati) temeljimo našu doktrinu, a onda i naše djelovanje, na univerzalnim vrijednostima, koje izviru iz naravnog poretka i koje vrijede za sve ljude, bez obzira jesu li kršćani ili nisu. Tako su prava na život, na slobodu govora, na brak i osnivanje obitelji, na privatno vlasništvo, na poštivanje digniteta svake ljudske osobe sastavni dio naravnog zakona, koji bi mi zakonodavci trebali poštivati i na njemu graditi, a ne zanijekati i prekršiti, u svom je govoru naglasio Stier.

Kao političarki, članici Kluba zastupnika Europske pučke stranke i kršćanskoj demokratkinji, zaštita temeljnih ljudskih prava i općeljudskih vrijednosti, predstavlja prioritet. Naše kršćanske vrijednosti su, bez imalo dvojbe, općeljudske vrijednosti. I mi smo kao kršćani pozvani štititi ih – svatko prema svojim mogućnostima, svatko u svom području djelovanja…Kao građanka i političarka koja vjeruje u vladavinu prava, ne mogu šutke prihvatiti da se vladavina prava ne poštuje i da se donose zakoni koji izravno ili neizravno narušavaju temeljna ljudska prava. Kao žena, uvjerena sam da je život koji nosimo u sebi jednako  važan kao i naš život jer je upravo pravo na život početak i počelo iz kojeg sva druga ljudska prava proizlaze, rekla je Petir.

Glavni govornik prve večeri festivala bio je američki kongresnik iz redova Republikanske stranke Chris Smith. Smith zastupa 4. okrug savezne države New Jersey punih 37 godina i autor je čak 42 američka zakona od kojih većina štiti najranjivije – djecu, oboljele od autizma i  ratne veterane.

U početku svog sjajnog izlaganja upoznao je okupljene sa svojim prvim posjetom Hrvatskoj krajem ljeta 1991. Tad je na vlastitu inicijativu s još dvojicom američkih kolega stigao u našu zemlju na vlastite se oči uvjeriti u istinu o ratnim zbivanjima. Razgovarao je s predsjednikom Tuđmanom i kardinalom Kuharićem, a osim Zagreba posjetio i Osijek te – Vukovar. Nakon povratka u SAD o svemu je izvjestio predsjednika Busha i zatražio ukidanje embarga na uvoz oružja kako bi se Hrvatska mogla učinkovito braniti od srbijanske agresije.

Smith je u svom govoru upozorio na zabrinjavajući trend u svijetu koji pokazuje da su napadi na najranjivije žešći nego ikad. Iza njih stoji, rekao je, „obilno financirana koalicija međunarodnih entiteta, uključujući nevladine organizacije koje promiču pobačaj, mnoge iz medija i akademije, političare te tijela i agencije UN-a (WHO i UNFPA)“.

Dotaknuo se  i nastanka američkog anti-pedofilskog zakona, nazvanog Megan’s Law po smrtno stradaloj djevojčici iz njegova rodnog grada. Malenu Megan njezin je susjed, inače osuđivani pedofil za kojega javnost nije znala, namamio i usmrtio, a taj je slučaj doveo do izrade novog boljeg zakonodavstva u području zaštite djece od seksualnih predatora. Smith je i osobno u tome sudjelovao, naročito pisanjem International Megan’s Lawa koji je uveo označavanje putovnica osuđenih seksualnih predatora kako bi im odlazak u inozemstvo na „seks-turizam“ bio otežan ili u potpunosti onemogućen.

Ovaj veliki borac za nerođene svoj je govor završio riječima:

Jednoga dana buduće će generacije gledati na zemlje koje su prihvatile kulturu smrti – pogotovo SAD – i pitati se kako je jedno tako prosvijetljeno društvo, blagoslovljeno obrazovnim prilikama, bogatstvom i sigurnošću, moglo podbaciti u zaštiti nevinih. Ali gledat će i na zaštitnike života – vas, žene i muškarce koji su prepoznali i prihvatili dužnost da štitite najslabije i najranjivije od nasilja abortusa. I zahvaljivat će vam jer vam je bilo stalo i jer ste se žrtvovali kad je to bilo najpotrebnije.

 

Ovaj vrtuljak zahtijeva JavaScript