Sveti Josip zaštitnik je Hrvatske od 1687. godine kada je Hrvatski sabor o tome donio službenu odluku. Tekst te saborske odluke nalazi se, među ostalim, i na službenim stranicama Hrvatskog sabora i navodno glasi ovako:
„Sveti Josip, Krista Spasitelja vjerni branitelj, Djevice Bogorodice djevičanski zaručnik, za posebnog zaštitnika Kraljevine Hrvatske u Državnom saboru godine 1687. od redova i staleža jednoglasno je odabran”.
No glasi li zaista tako ova odluka sa saborskih zasjedanja od 9. i 10. lipnja 1687. godine?
Tijekom istraživanja koje smo pokrenuli za potrebe kampanje „Sveti Josip“, otkrili smo da prijevod ove saborske odluke, zapravo, glasi drugačije, nego dostupan u javnosti, i kao što je navedeno na službenim stranicama Hrvatskog sabora.
U zapisniku Sabora Dalmacije, Hrvatske i Slavonije iz 1687. godine, uz prijepis Zaključaka Hrvatskog sabora (1958.) i dr., jedini spomen svetog Josipa zabilježen je u obliku teksta čiji ispravni prijevod i izvorni prijepis donosimo ovdje:
„Na kraju, na već spomenutom svetome Saboru prihvaćen je post uoči Bezgrješnog začeća najslavnije Djevice Marije, kao i da je sveti Josip, po veleuzvišenim staležima i redovima, jednoglasno prihvaćen za zaštitnika.“
lat. „Demus in praemissa Sacra Synodo Jeiunium Immaculatae Conceptionis Gloriosissimae Demum Virginis Mariae, ita pariter Santus Josephus per Inclytos Status et Ordines, Communi itidem omnium Voto pro patrono acceptatus et acceptatum est.“
Djelatnici Hrvatskog državnog arhiva, također su potvrdili da je to jedini zapis s tog zasjedanja i o tom događaju.
Preslika latinskog izvornika i zapisnika Sabora iz 1687. može se vidjeti na službenoj stranici Vigilare kampanje „Sveti Josip“: svetijosip.vigilare.hr/stariweb
O ishodu svojeg istraživanja, Vigilare je obavijestio Hrvatski sabor i predsjednika g. Gordana Jandrokovića, uz molbu da se navedeni povijesni citat ispravi na stranicama Hrvatskog sabora i da se o tom saznanju obavijesti crkvena, akademska i šira javnost ili da, u slučaju da posjeduje neke drugačije podatke, Sabor objavi relevantne povijesne izvore.
Sveti Josip proglašen je za zaštitnika Hrvatske dva stoljeća ranije, nego što je proglašen za zaštitnika cijele Crkve (1870.); isti je svetac ujedno i zaštitnik cijelog hrvatskog naroda, kako su ustvrdili i potvrdili hrvatski biskupi 1972., a 2008. proglašen je i glavnim zaštitnikom Hrvatske. Stoga činjenica da je zaručnik Djevice Marije nebeski zaštitnik Hrvatske, zaslužuje barem točan citat iz povijesnih izvora.
Pozivamo vjernike da se i dalje utječu sv. Josipu za osobni duhovni rast i rast katoličke vjere u cijeloj domovini.